Poslovne vijesti - Hrvatska

Najniža kamata u 11 zadnjih godina: štediš 10 tisuća eura, a dobiješ samo 360 eura

Prosječne kamate koje banke štedišama plaćaju za oročene uloge u eurima trenutačno su za 31 posto niže od onog što su građani mogli zaraditi prije tri godine i najniže su u proteklih 11 godina, otkad je euro zamijenio marku.

Dok je bankama prije tri, četiri godine i te kako bilo stalo prikupiti novac od štediša, danas, kada je potražnja za kreditima gotovo pa zamrla, a problema s novcem i likvidnošću bankari nemaju, tako su i trenutačne kamate na štednju na niskim razinama.

No, štediše, osobito one koji imaju u domaćim bankama uloge koje premašuju 400.000 kuna imaju razloga za zadovoljstvo, jer se ulaskom u Europsku uniju, razina kompletno osiguranih uloga podiže na 100.000 eura ili 747.000 kuna.

Rijetke će ta vijest usrećiti, jer je prema nekim procjenama, oko 98 posto od ukupnih 161 milijardu štednje građana u bankama, ionako i po sadašnjim pravilima kompletno osigurano. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, prosječne kamate u ožujku na dugoročnu štednju u eurima iznosile su 3,6 posto, prije godinu dana 3,93 posto, u ožujku 2011. bile su 4,01 posto, a u 2010. iznosile su 5,20 posto.

Konkretno, to znači da onaj tko sada dugoročno oroči 10.000 eura za njih prosječno može na godinu dobiti po 360 eura, prije godinu dana taj bi mu ulog donio osam posto više ili 393 eura godišnje, a u 2010. bi dobio 520 eura.

U te tri godine, kamate koje banke nude za 10.000 eura pale su tako s prosječnih 3796 kuna na sadašnjih 2700 kuna godišnje. Slična su kretanja i sa štednjom u domaćoj valuti, trenutačno se dugoročnu kunsku štednju, prosječno plaća kamata od 4,19 posto, a u veljači je čak bila 4,09 posto. Obje su kamate najniže otkada je kune.
U svakom zlu nešto dobro

- Te prosječne kamate tiču se nove štednje, dakle to su kamate koje se dobivaju za ugovorenu štednju tog mjeseca. Trend smanjivanja kamata počeo je lani i nastavlja se i ove godine, a rezultat je pada potražnje za kreditima. I dalje su te kamate višestruko iznad kamata u Europskoj uniji, primjerice, dugoročna se štednja u Njemačkoj i Francuskoj plaća kamatama koje su ispod razine od jedan posto.

Ovaj pad pasivnih kamata može se gledati i kao pozitivan signal, Jer, ako padaju kamate na štednju, onda bi mogle padati i kamate na kredite. No, visinu kamata na kredite određuje i kretanje udjela loših kredita i regulatorni trošak banaka – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.

Objašnjava da je podizanje razine osigurane štednje na 100.000 eura harmonizacija s Europskom unijom u kojoj je razina osigurane štednje ujednačena da ne bi dolazilo do prelijevanja štednje iz jedne u drugu zemlju. Analitičari Raiffeisenbank ističu da je štednja stanovništva krajem ožujka iznosila 161,3 milijardi kuna, gotovo 1,6 milijardu kuna više nego na kraju 2012. Za cijelu ovu godinu očekuju vrlo blagi rast depozita, prije svega zbog rasta štednje stanovništva.

- U uvjetima neizvjesnosti očekujemo da će stanovništvo i dalje odgađati kupovinu luksuznijih dobara, te će viškove zarađenih sredstava držati u obliku depozita. Šantić kaže da rast štednje stanovništva u uvjetima pada zaposlenosti i plaća nije čudan. Normalan je to trend u svim zemljama pogođenim krizom gdje stanovništvo smanjuje zaduženost i nastoji sačuvati koliko je to god moguće sredstava da bi spremni dočekali eventualno daljnje pogoršanje.